PARODONTOLOGIJA

 

Što je to parodontologija?

Paradontologija je grana stomatologije koja se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti parodonta i zubnog mesa. 

Što su to parodontne bolesti?

Parodontne bolesti (parodontoza) su skupine stanja koje zahvaćaju zubno meso (gingivu) i uništavaju potporna tkiva zuba (alveolarnu kost, cement i parodontni ligament), a u grubo se dijele na gingivitis (upalu gingive) i parodontitis (upalu parodonta).

Parodontoza je bolest današnje civilizacije. U vremenu kada je u zemljama s dobro organiziranom dentalnom zdravstvenom zaštitom gotovo iskorijenjen karijes, parodontopatija je postala glavni problem u stomatologiji, ali i u medicini. Parodontne bolesti su danas vodeći uzrok gubitka zubi kod odraslih osoba. Važno je znati da su one progresivne, njihov se napredak može usporiti, vrlo teško i zaustaviti, ali tkiva koja se unište razvojem parodontoze najčešće je nemoguće vratiti.

Što su glavni uzročnici parodontoze?

Glavni uzročnici kako paradontoze tako i karijesa su bakterije koje se nalaze u zubnom plaku. Činjenica je da našu usnu šupljinu naseljava više od 350 vrsta bakterija a za njih 20 vrsta se sa sigurnošću zna da uzrokuju parodontnu bolest odnosno parodontozu.

Što je to dentobakterijski plak?

Plak je mekana, žućkasta tvorba koja čvrsto prianja uz zub, osobito uz rubove zubnog mesa. Stvara se već nekoliko minuta nakon pranja zuba. Neadekvatna higijena zbog koje se ne odstranjuju ostatci hrane i plak sa površine zuba uzrokuju porast broja ovih bakterija. Kao odgovor na njihovu prisutnost javlja se i imunološki odgovor organizma. Te konačno, njihovim zajedničkim djelovanjem, i bakterija i obrambenih snaga organizma, dolazi do razvoja upalnih promjena na zubnom mesu, a kasnije i na potpornom aparatu zuba tj. parodontu.

Što je to zubni kamenac i kako nastaje?

Kamenac je mineralizirana tvrda naslaga na površini zuba. Ona se stvara u roku otprilike 7 dana na površini zuba ukoliko se s nje ne odstrani nakupljeni plak. Naime, plak je kiseo, njegovu kiselost organizam nastoji neutralizirati taloženjem minerala iz sline u plak. Plak se postepeno kalcificira, tj. pretvara se u kamenac.

Postoje supragingivne (iznad razine zubnog mesa) i subgingivne (ispod razine zubnog mesa) naslage zubnog kamenca.

Kamenac predstavlja sekundarni etiološki faktor koji pridonosi razvoju parodontne bolesti. On sam po sebi ne dovodi do upale, ali zbog svoje poroznosti i hrapavosti služi kao bakterijska niša velike površine, stoga je njegovo profesionalno odstranjenje izuzetno važno u zaštiti od razvoja parodontnih bolesti.

Koji su upozoravajući simptomi koji ukazuju na razvoj parodontnih bolesti?

Upozoravajući simptomi koji ne liječeni u konačnici dovode do propadanja okolne kosti i gubitka zuba su: otečeno, crveno zubno meso, koje krvari, neugodan zadah, lagana pomičnost zuba.

Pacijenti koji dolaze s problemom veće pomičnosti zuba vrlo često nisu svjesni da su ti zubi izgubljeni i da nažalost ne postoji način da se spase. Rekonstrukcija pri tome izgubljenih zuba, zubnog mesa, kosti je vrlo kompleksna i zahtjevna.

Jesu li svi jednako podložni opasnosti od razvoja parodontoze?

Nisu svi jednako podložni razvoju parodontoze, osim genetske predispozicije postoje i određeni faktori rizika za razvoj ove bolesti. Gingivitis može nastati i u tijeku trudnoće, puberteta, odnosno uslijed hormonalnih promjena, ali konzumacijom nekih lijekova (fenitoin, ciklosporin, nifedipin). Parodontoza  može zahvatiti sve dobne skupine: javlja se u otprilike 35% osoba starijih od 30 godina, a može se javiti i u djece. 63% odraslih pacijenta ima blagi oblik bolesti, dok ostalih 37% imaju umjereni ili uznapredovali parodontitis, u osoba starijih od 40 godina parodontoza je vodeći uzrok gubitka zuba.

Koji su to faktori rizika za razvoj parodontoze?

Glavni faktor rizika za razvoj parodontoze je prije svega pušenje. Štetno djelovanje sastojaka duhanskoga dima utječe najprije na sluznicu usne šupljine. Važno je naglasiti da nikotin, između ostalog uzrokuje i suženje krvnih kapilara, pa se kod pušača prvi simptomi parodontne bolesti teže uočavaju, naime, nema krvarenja prilikom četkanja, pa kod pušača bolest napreduje bez vanjskih znakova, dok u dubljim tkivima dolazi do nestanka kosti i pušači dolaze u ordinaciju kad je bolest već toliko uznapredovala da se zubi klimaju ili već i sami ispadaju. Nadalje treba poticati prestanak pušenja, jer osim što predstavlja rizik za nastanak parodontitisa, uzrokuje oralni karcinom i negativno utječe na parodontno cijeljenje. Uz pušače, najveći rizik za nastanak parodontnog oboljenja imaju bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Poznata je činjenica da su pacijenti s dijabetesom, pogotovo ako se bolest slabo kontrolira, skloniji nastanku destrukcije parodonta.

Drugu skupinu čimbenika rizika, nazvanu još i indikatorima rizika, čine: osteopenija, osteoporoza, stres, nutritivni čimbenici (manjak kalcija i vitamina C, prehrana siromašna proteinima), lijekovi te genetski čimbenici. Dodatno u tu skupinu spadaju i bolesti imunoga sustava (npr.AIDS). Jasno da osobe koje imaju jedan ili više faktora i/ili indikatora rizika moraju posebno voditi računa da je njihova oralna higijena besprijekorna. Kao za zdravlje cijelog organizma pa tako i za zdravlje parodonta treba osim pušenja izbjegavati alkohol, droge, važno je kretanje, vježba, san i naravno zdrava prehrana bogata vitaminima i mineralima prije svega vitaminom C i kalcijem.

Zašto su parodontne bolesti opasne za zdrastveno stanje cijelog organizma?

Veliki broj mikroorganizama prisutnih u ustima pacijenata s parodontozom je vrlo štetan za cjelokupno zdrastveno stanje organizma. Već se dulje vrijeme prisutnost parodontne bolest smatra faktorom za razvoj određenih sistemskih bolesti. Parodontitis može povećati rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa, respiratornih bolesti i prijevremenog porođaja djece niske porođajne težine.

Kardiovaskularne bolesti su najčešće bolesti koje imaju pacijenti s parodontitisom.  Pronađeni su dokazi koji povezuju parodontitis s povećanim rizikom za aterosklerozu i tromboemboličkim zbivanjima. Pacijenti sa parodontitisom imaju i do 2 puta veći rizik nastanka koronarne bolesti srca i do 3 puta veću mogućnost nastanka moždanog udara nego oni bez parodontitisa.

Parodontitis je faktor rizika i za respiratorne bolesti. Bakterije iz obilnog zubnog plaka mogu biti aspirirane u donje dišne putove i tamo uzrokovati plućnu infekciju, posebice kod starijih i teže bolesnih pacijenata.

Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između parodontne bolesti i prijevremenog rođenja djece. Zapravo, u trudnica s parodontnom bolešću se rizik prijevremenog porođaja povećava sedmerostruko, a u nekim slučajevima se može raditi i o intrauterinom zastoju rasta ploda. Najvjerojatniji razlog za to je spoj koji potiče trudove (prostaglandin), a može se naći u bakterijama koje žive u usnoj šupljini. Visoke vrijednosti prostaglandina mogu se naći kod žena koje imaju teške oblike parodontne bolesti.

U posljednje vrijeme studije upućuju na to da parodontitis može otežati dijabetičarima kontrolu razine šećera u krvi. To povećava mogućnost nastanka dijabetičkih komplikacija. Kontrola parodontitisa može pomoći dijabetičarima u kontroli njihova dijabetesa.

Novija istraživanja pokazuju i da neadekvatna higijena usne šupljine povećavaju rizik od: razvoja demencije, nadalje, erektilne disfunkcije i impotencije kod muškaraca mlađih od 30 i starijih od 70 godina. Parodontne bolesti su češće u osoba s reumatoidnim bolestima. Istraživanjem se pokazalo da osobe koje ne brinu o oralnoj higijeni, u krvi imaju povišene razine proteina koji su povezani s upalom, kao što su C-reaktivni protein (CRP) i fibrinogen.

Kako spriječiti razvoj parodontnih bolesti?

S obzirom da je parodontoza primarno posljedica neadekvatne higijene zuba, odnosno usne šupljine, najvažnija u borbi protiv nje je redovita i pravilna oralna higijena. Ona je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za postizanje zdravlja usne šupljine. Dakle, pacijent sam može pravilnom higijenom prevenirati razvoj parodontnih bolesti.

Da bi očuvali zdrave zube i zubno meso, četkajte Vaše zube poslije svakog obroka dva-tri puta dnevno s naglaskom na večernje pranje. Potrebno je koristiti i zubni konac i/ ili interdentalnu četkicu kojim se uklanja plak i ostaci hrane između zuba. Većina zubnih pasti sadrži fluor i antibakterijska sredstva te osim prevencije karijesa djeluju i na bakterije koje su odgovorne za razvoj parodontnih bolesti. Preporuča se zubnu četkicu mijenjati svakih 1-3 mjeseca. Danas se preporuča uporaba mekih četkica s velikim brojem jednako dugih sintetičkih vlakana. Izbor zubne paste nije toliko važan, najvažnija je pravilna tehnika četkanja zuba (10 kratkih savjeta kako pravilno četkati zube). Zubnu pastu je bolje nanosi na suhu četkicu i tako suhu unosi u usta. U usnoj šupljini postoji dovoljno tekućine da se stvori pjena a četkica ne omekša prije pranja. Zubi i zubno meso se četkaju kružnim pokretima a četkica treba biti pod nagibom od 45 stupnjeva u odnosu na površinu zuba. Prilikom četkanja pokušava se čekinjama doprijeti u prostor između vrata zuba i zubnog mesa (koliko ide -ne previše forsirati). Četka se kvadrant po kvadrant i sve vidljive plohe zuba: grizna ploha, obrazna strana zuba i jezična odnosno nepčana strana. Plohe između zuba koje se dodiruju treba dodatno očistiti zubnom koncem i/ ili interdentalnom četkicom. Parodontolozi daju prednost interdentalnim četkicama. One su idealno sredstvo i za čišćenje prostora ispod protetskih radova, oko implantata te kod prisutnosti dubokih koštanih džepova. Dentalne dezinfekcijske otopine za ispiranje usne šupljine (na bazi klorheksidina) se mogu koristiti kao nadopuna oralnoj higijeni samo kada i na način koji vam preporuči doktor dentalne medicine.

Važno je zube četkati na ispravan način jer nepravilna tehnika četkanja zuba (najčešće pogreške kod četkanja zubi) ne samo da neće spriječiti razvoj parodontnih bolesti već mogu dovesti do dodatnih oštećenja tvrdih i mekih tkiva usne šupljine.

Kao za zdravlje cijelog organizma pa tako i za zdravlje parodonta treba osim pušenja izbjegavati alkohol, droge, važno je kretanje, vježba, san i naravno zdrava prehrana bogata vitaminima i mineralima prije svega vitaminom C i kalcijem.

Prevencija parodontnih bolesti osim adekvatne higijene usne šupljine uključuje i redovite posjete stomatologu i profesionalno čišćenje zubnog kamenca. Redovite posjete stomatologu svakih šest mjeseci omogućit će uočavanje eventualnih oralnih problema u početnim stadijima, olakšati terapiju i spriječiti nastanak većih oštećenja. Redovne kontrole vrlo su važne i kod pacijenata kod kojih je dijagnosticirana parodontoza jer je to bolest koja se ciklički aktivira i bez dobre suradnje pacijenta i terapeuta nema dugotrajnih rezultata.

 

ČIŠĆENJE ZUBNOG KAMENCA

Zašto je važno redovito čišćenje zubnog kamenca?

Čišćenje zubnog kamenca svakih 3- 6 mjeseci pomaže u održavanju oralnog zdravlja. Osim u smirenju upale zubnog mesa, njegovog krvarenja, čišćenje zubnog kamenca pomaže i u uklanjanju neugodnog zadaha, te u uklonjenu pigmentnih obojenja zuba koja nastaju kao posljedica pušenja, ispijanja kave, čajeva. Nakon čišćenja, slijedi poliranje zuba, čime Vaš osmijeh postaje svijetliji i ljepši.

Kako se čisti zubni kamenac?

Zubni kamenac se odstranjuje u ordinaciji dentalne medicine najčešće ultrazvučnim instrumentima koji osiguravaju bezbolno odstranjenje kamenca bez opasnosti od oštećenja zubne površine na kojima se nalazi plak i kamenac.

  • Nakon pregleda usne šupljine kojim se utvrđuje da li je u vašim ustima prisutan zubni kamenac započinje čišćenje svih zubnih površina na kojima se nalaze naslage plaka, pigmenta i kamenca.
  • Slijedi interdentalno čišćenje kamenca međuzubnim poliranim trakicama i poliranje svih zubnih površina četkicama za poliranje i polirnom pastom.

Koliko traje tretman čišćenja zubnog kamenca?

Najčešće se zubni kamenac može odstraniti u jednom tretmanu koji traje 30-45 min ovisno o količini naslaga.

PJESKARENJE ZUBI

Što je to pjeskarenje zubi?

Pjeskarenje zubi je potpuno bezbolna metoda profesionalnog čišćenja zubnih površina od zubnih naslaga (plaka, pigmentacija, kariogenih bakterija) visokotlačnim mlazom vode i praha.


Od čega se sastoji prah kojim se vrši pjeskarenje zubi?

Prah kojim se vrši postupak profesionalnog pjeskarenja zubi sastoji se od sitnih čestica natrijeva bikarbonata. Prahu je obično dodan okus mentola ili voća pa je stoga tretman i ugodniji za pacijenta. Čestice praha su okruglog oblika, bez oštrih kutova, veličine do 70 mikrona. Upravo takav geometrijski oblik omogućuje stvaranje velike kinetičke energije čestica koje u dodiru sa zubom ostvaruju veliku kontaktnu površinu. Ta sitna mikroabrazivna zrnca praha se uz pomoć aparata za pjeskarenje pod tlakom izbacuju  raspršena u vodi te uspješno uklanjaju nakupine naslaga i pigmenata sa zubi, vraćajući im prirodnu boju i sjaj.

Što se postiže pjeskarenjem zubi?

Pjeskarenjem zubi postiže se brzo i efikasno odstranjenje neestetskih žutih i tamnih mrlja i mekih naslaga na zubima. Mrlje su posljedica učestalog konzumiranja cigareta, kave, čajeva i drugih tamno objenih pića. Zubi su nakon postupka pjeskarenja sjajni i ispolirani te manje skloni ponovnom nakupljanju plaka i pigmentacija.

Koji je postupak pjeskarenja zubi?

Pjeskarenje zubi se provodi u jednoj posjeti, najbolje nakon nakon čišćenja zubnog kamenca kako bi se postigao što bolji rezultat. Sam postupak pjeskarenje zubi traje 15-30 minut, ovisno o količini naslaga. Postupak je neinvazivan siguran i potpuno bezbolan.

Pjeskarenje se preporuča i prije izbjeljivanja zubi kako bi sredstvo za izbjeljivanje učinkovito izbijelilo cijelu površinu zuba.

Što nakon tretmana pjeskarenja zubi?

Nakon provedenog tretmana pjeskarenja zubi ne smije se 2-3 sata pušiti, jesti niti piti obojena, gazirana i pigmentirana pića i hranu. Nakon sat vremena može piti neobojena pića, preporučljivo vodu.

Što ako je parodontna bolest napredovala?

Ukoliko je bolest parodonta napredovala, te postoji lagana pomičnost zuba, subgingivne naslage kamenca, koštani džepovi, povučeno zubno mesa, biti će potrebno uz čišćenje primijeniti i kiretažu (mehaničko odstranjenje naslaga s korijena zuba). Dodatno se uključuje i antibiotska terapija, lagano pomični zubi, mogu se učvrstiti i međusobnim povezivanjem (splintiranje npr. s everStickPERIO). Dok je kod znatnijeg gubitka alveolarne kosti potrebno primijeniti i druge patodontno-kirurške zahvate. U liječenju parodontnih bolesti iznimno je važno početi s terapijom što prije. Njome se tok bolesti može usporiti, čak i zaustaviti, ali do tada nastala oštećenja parodontnog tkiva, gotovo su nepovratna. Rekonstrukcija izgubljenih tkiva zahtjeva složenu i skupu kirurško-protetsku terapiju.

Zašto se odlučiti na parodontološke zahvate baš u našoj ordinaciji?

  1. Imamo višegodišnje iskustvo u liječenju parodontnih bolesti
  2. Trudimo se da se u našoj ordinaciji osjećate ugodno i opušteno, bez ikakvog straha.
  3. Poštujemo Vaše želje vezane uz zdravlje i ljepotu Vašeg budućeg osmijeha i trudimo se da su iste u potpunosti zadovoljene.
  4. Naš je cilj ostvariti za Vas funkcijski i estetski savršen osmijeh.
  5. Rad u ustima će biti bezbolan i siguran, truditi ćemo se da bude što ugodniji, a naša usluga u svakom pogledu što bolja.
  6. Foto-dokumentacijom biti će sačuvana Vaša početna parodontološka situacija i situacija nakon parodontološke terapije.
  7. U svakom trenu smo Vam dostupni za savjet i konzultacije putem mobitela, e-mail-a i društvenih mreža.
  8. Trudimo se poštovati dogovorene termine.
  9. Uz gotovinsko plaćanje nudimo mogućnost beskamatnog obročnog plaćanja: American do 12 rata, Diners do 6 rata, Erste & Steiermärkische banka Maestro i MasterCard do 12 rata.
  10. Ispred ordinacije postoji besplatan parking.

Udovoljavamo  li Vašim kriterijima, slobodno nam se obratite i ovdje rezervirate termin.

Ukoliko na ovim stranicama ne nalazite odgovor na neko pitanje vezano uz parodontne bolesti i njihovu terapiju, dentalno zdravlje i dentalne usluge, slobodno nas kontaktirajte.

Stojimo Vam na raspolaganju!

|  Radno vrijeme

PON, SRI, PET 9:00-16:00
UTO, ČET 13:30-20:30


☎ +385(0)1 4822 137

Rezerviraj svoj termin ili pošalji upit!