Afte su male, bolne i recidivirajuće ranice u ustima koje imaju sklonost učestalom i opetovanom
pojavljivanju. Najčešće se pojavljuju na pomičnim dijelovima sluznice usne šupljine, na jeziku,
obraznoj sluznici ili sluznici usana, a nikad na tvrdom nepcu i na desnima (gingivi). Pojavljuju se u
otprilike 20% populacije, a učestalije se pojavljuju u djece, djevojaka i mlađih žena nego u starijih
osoba. Pušaći ih malokad imaju jer se smatra da oni imaju jače keratiniziranu sluznicu zbog stalne
izloženosti toplini i štetnim kemijskim tvarima iz cigaretnog dima.
Mogu se pojaviti u tri klinička oblika kao male afte, velike afte i afte nalik herpesu tzv herpetiformne
afte.
Male ili afte minor pojavljuju se na sluznici obraza ili usana, manje su od 1cm i traju u prosjeku 7-14
dana. Dan ili dva prije izbijanja afti na sluznici se može pojaviti osjećaj peckanja. Područje na kojem
izbija afta je najprije crvenkasto i bolno, a ubrzo se pojavi okrugla ranica pravilnih rubova sa
žućkastosivim pokrovom. Nema pojave mjehurića.
Veće ili afte major (veće od 1cm) traju i do 6 tjedana, sporije cijele jer se radi o dubljoj ranici koja
zacjeljuje s ožiljkom.
Afte nalik herpesu ili herpetiformne afte sićušne su ranice koje se najčešće pojavljuju na podjezičnoj
sluznici, sluznici obraza i jezika, zahvaćaju veću površinu sluznice i bolne su. Premda su u kliničkoj
slici herpetiformne afte vrlo nalik infekciji virusom herpes simplex, zbog čega su i dobile takav naziv,
danas se zna da virus herpes simplex ne uzrokuje afte.
UZROCI AFTI
Afte se pojavljuju i do nekoliko puta godišnje. Točan uzrok afti se ne može konkretno odrediti, smatra
se da je čak i više uzroka nužno da bi se afta pojavila u ustima. Afte ne nastaju zbog zaraze virusom ili
bakterijom iako se mali broj slučajeva može povezati sa bakterijama koje normalno obitavaju u
ustima. Među najčešćim uzrocima navode se stres (koji može biti uzrokovan npr. emocionalnim
stresom, pa je povišeno lučenje hormona kortizona, zatim fizička iscrpljenost), neadekvatna
prehrana, (primarno manjak vitamina i minerala), nadalje narušeno imunološko stanje. Povećanu
sklonost razvoju imaju i slabokrvne osobe ( = anemija može biti uzrokovana nedostatkom željeza,
folata i vitamina B skupine), uzrok može biti i smanjenje broja neutrofilnih leukocita u krvi.
Istraživanja provedena u Velikoj Britaniji su pokazala da se u više od 20% slučajeva afte javljaju kod
nedostataka vitamina C, B12, folne kiseline te nedostatka željeza uz krvi. Nadalje afte se mogu javiti
kod osoba koje pate od metaboličkih i hormonalnih poremećaja te kroničnih bolesti koje dovode do
slabljenja imuniteta. Gastrointestinalne bolesti kao što su Chronova bolest i Ulcerozni kolitis mogu
uzrokovati pojavu afti, s obzirom na smanjenu mogućnost apsorpcije vitamina i minerala. U
određenim slučajevima, afte se mogu pojaviti i kod prisustva bakterije Helicobacter pylori.
Kod nekih žena se pokazalo da se afte češće pojavljuju u drugoj polovici menstrualnog ciklusa, te se
rekurentno mogu pojavljivati u trudnoći. Aftozne promjene mogu biti i alergijska reakcija na neku
hranu ili sastojak hrane. Postoje istraživanja koja govore da je riječ o autoimunoj reakciji odnosno da
se organizam brani od udaljene infekcije ali također šteti sam sebi na način da se stvaraju afte.
Razvoj afti češći je kod osoba koje konzumiraju lijekove kao što su: aspirin, lijekovi iz skupine NSAR
(nesteroidni protuupalni lijekovi), antibiotici, nikotinski supstituti te lijekovi protiv gljivica.
Od lokalnih uzroka pažnju treba obratiti na sitne traume u ustima jer pogoduju nastanku afti. Tako
mogu nastati mehanički uzrokovane afte, a ozljede sluznice mogu biti uzrokovane npr; metalnim
bravicama na ortodontskim aparatićima, protezom, oštrim rubovima ispuna (plombe), oštrim
dijelovima zuba, vrućom hranom, tvrdom četkicom za zube itd.
LIJEČENJE
Afte se uglavnom liječe simptomatski, lokalnom primjenom antiseptika, anestetika i antiupalnih
lijekova, a u slučaju postojanja sustavne bolesti, npr. anemije ili bolesti želuca i sustavnom terapijom.
Nekoliko dana prije izbijanja afti, može se osjetiti svrbež ili peckanje. Ako ste inače skloni pojavi afti,
važno je da već tada počnete s liječenjem.
Od lijekova se u terapiji najčešće koriste kortikosteroidne kapi ili masti a iznimno, u slučaju velikih afti
mogu se koristiti i injekcije kortikosteroida. Kortikosteroidi suprimiraju upalu i ubrzavaju cijeljenje te
samim time smanjuju bol i skraćuju trajanje afti. Za sprječavanje sekundarne infekcije primjenjuju se
antiseptici kao što su npr. klorheksidin, heksetidin ili gengigel, dok se za ubrzavanje cijeljenja mogu
primijeniti preparati na bazi vitamina B6 i lizozima. U slučaju izrazito bolnih afti preporučuje se lokalni
anestetik u gelu. S obzirom da manjak vitamina B12, folne kiseline i željeza može uzrokovati nastanak
afti, u tim slučajevima njihova nadoknada znatno poboljšava stanje bolesnika.
Nekoliko PRAKTIČNIH SAVJETA kod pojave afti:
Izbjegavajte krutu hranu kao što je korica kruha, čips, meso s kosti, pržena riba itd. Bilo koji oštri dio
takve hrane u ustima može dodatno nadražiti samu aftu i pogoršati simptom boli.
Budite pažljivi kod četkanja zubi, po mogućnosti promijenite četkicu za zube te si kupite onu sa
oznakom „soft“. Na taj način izbjegavate dodatne povrede sluznice usne šupljine.
Neka istraživanja dovode do zaključaka da afta može nastati i pri primjeni nekih zubnih pasta. Postoje
studije koje povezuju afte s natrij lauril sulfatom, pa preventive radi,potražite zubnu pastu koja ga ne
sadrži. Izbjegavajte sve kisele i jake napitke (alkohol, cola, mineralna voda), te kisele i jake začine
(ocat, tabasco itd.), jako vruću hranu i napitke.